Šta je crevna mikrobiota a šta mikrobiom?

Da li su baš svi mikrobi opasni?

To su relativno novi nazivi koji se sve češće koriste.Kada kažemo mikrobiota najčešće mislimo na mikrobiotu creva i kože. Crevna mikrobiota je skup mikroorganizama koji žive u digestivnom traktu čoveka. Od mikroorganizama najbrojnije su bakterije,ali ima i gljivica,arhea i virusa.
Procenjuje se da crevna mikrobiota sadrži 200 triliona ćelija, a broj mikroorganizama 10 x veći od broja ćelija u ljudskom telu. Zbog svoje male veličine, mikroorganizmi čine 1 do 3% naše telesne mase.
Većina tih mikroorganizama nije štetna, već ima bitnu ulogu u održavanju zdravlja. Neki mikroorganizmi proizvode neke vitamine koje naše telo ne može da sintetizuje, razgrađuju hranu, učestvuju u razvoju i sazrevanju imunološkog sistema.

Mikrobiom je skup mikroba, njihovih gena i genoma u datoj sredini.. Crevni mikrobiom je 150 puta veći od humanog genoma. Sve veći broj studija pokazuje da je promena u sastavu našeg mikrobioma u vezi sa brojnim patološkim stanjima.

Radi boljeg razumevanja ravnoteže i neravnoteže mikrobioma, potrebno je definisati pojmove eubioze i disbioze. Eubioza je ravnoteža u mikrobiomu , dok disbioza predstavlja neravnotežu istog i ona može biti uzrok velikog broja oboljenja.

Šta je bitno u formiranju crevne mikrobiote?

Bitnu ulogu u formiranju crevne mikrobiote deteta ima majka. Normalan sastav majčine oralne, vaginalne i crevne flore presudno utiče na razvoj crevne mikrobiote novodođenčeta,ali utiče i gestacijska starost pri rođenju. Na mikrobiotu utiče i način porođaja. Ukoliko je dete rođeno vaginalnim putem, prilikom prolaska kroz porođajni kanal dolazi u dodir sa vaginalnom florom majke, a deca rođena carskim rezom nemaju kontakt i njihova creva bivaju kolonizovana mikroorganizmima sa bolničkih površina i od mikroflore medicinskog osoblja. U kasnijem dobu više faktora utiču na razvoj mikrobiote kao što su: način ishrane, genetika, upotreba antibiotika, uzrast ,pol…
Sastav mikrobiota?

Više od 1000 različitih bakterijskih vrsta se može naći u ljudskim crevima, ali samo 150 do 170 dominiraju u odnosu na druge. Svaki pojedinac gaji njemu svojstven i prepoznatljiv obrazac crevne mikrobiote.Za datog pojedinaca, sastav crevne mikrobiote je izutetno stabilan tokom čitavog života.
Kakva je uloga mikrobiote?
Značaj crevne mikrobiote je veliki i za varenje, sintezu nekih vitamina, apsorpciju brojnih korisnih materija i ishranu celog organizma.Normalne crevne bakterije pretežno pomažu u sprečavanju kolonizacije patogena , metabolizmu hranljivih materija, metabolizmu lekova i učestvuju u razvoju imunskog sistema.
Pripremio: dr Ivan Stefanović pedijatar